Maslinina muha (Bactrocera oleae Rossi) je ekonomski najznačajniji štetnik masline te svojim prisustvom redovito negativno utječe na količinu i kakvoću ploda i ulja. Godinama je zaštita masline od ove štene vrste bila usmjerena na uporabu pesticida, što je u zadnjih nekoliko desetljeća rezultiralo negativnim učinkom na bioraznolikost i okoliš. Stoga EU nastoji smanjiti upotrebu istih za 50% do 2030. i 100% do 2050. godine. Kako bi se smanjile štete, a ograničila uporaba pesticida, potrebno je iznalaženje učinkovitih nepesticidnih metoda za praćenje leta i/ili suzbijanje B. oleae. Trenutne spoznaje u svijetu govore da različiti otpadni pivski kvasci privlače određene Tephritidae, međutim nije ispitano koje hlapive tvari istih privlače pojedinu štetnu vrstu. Budući da interakcija između B. oleae i otpadnih pivskih kvasaca, nusprodukta proizvodnje piva, te njihovih hlapivih tvari još nije istraživana, ciljevi ovog projekta su ispitati jesu li dva tipa modificiranih otpadnih pivskih kvasaca privlačna B. oleae i ako jesu koje bi hlapive tvari istih mogle biti odgovorne za privlačenje. Ispitat će se i brzina njihovog otpuštanja iz dispenzera u svrhu pronalaska najprivlačnijeg i najučinkovitijeg atraktanta, koji bi se u budućnosti mogao koristiti za praćenje leta i/ili suzbijanje najvažnijeg štetnika masline. Svrha ovog projekta je razvoj nove i učinkovitije metode u zaštiti masline te implementacija njene primjene u maslinarstvo s ciljem smanjenja gubitaka u proizvodnji maslina i maslinovog ulja uzrokovanih napadom gospodarski najznačajnijeg štetnika. Ovaj novi pristup praćenja leta i/ili suzbijanja, mogao bi se primijeniti i na ostale štetne Tephritidae koje uzrokuju velike gubitke na mnogim poljoprivrednim kulturama. Ovim otkrićem bi se Hrvatska zasigurno istaknula kao jedan od lidera zaštite masline među maslinarskim zemljama.